Tuzla: Popisivač diskriminirao dijete sa smetnjama u razvoju

Roditelji djece sa smetnjama u razvoju već su prvi dan popisa doživjeli šok i nevjericu zbog diskriminacije njihove djece na popisu stanovništva.

Naime, u jednom domaćinstvu u Tuzli, djetetu sa poteškoćama u razvoju (u pitanju je dijete sa autizmom) koje se školuje u specijalnom zavodu, nije bilo dozvoljeno da se popiše u kategoriji ‘Osnovna škola’, već je popisano u kategoriji ‘Ne školuje se’.

Naime, pod rednim brojem 31. – ‘Škola koju osoba pohađa’ navedene su mnoge opcije, osim specijalnog obrazovanja, pa je majci djeteta sa poteškoćama u razvoju sugerisano kako treba da ono bude popisano u kategoriji ‘Ne školuje se’.

”Očigledno je da Zavod za statistiku BiH ne interesuje broj djece i osoba sa smetnjama u razvoju ili se smatra da ova djeca ne zaslužuju pravo na obrazovanje i nisu briga države, Iako su ovakvi statistički podaci od veće vrijednosti nego podaci o etničkoj pripadnosti, i to prvobitno za socijalne i ekonomske interese jedne države”, ističe Alma Kasumović, dipl. pedagogica – psihologinja i koordinatorica Udruženja roditelja djece i osoba sa smetnjama u razvoju URDOS iz Tuzle.

Ona ističe da je na ovaj način diskriminirana jedna od najranjivijih kategorija stanovništva u BiH, te da očigledno ne postoji briga za ovu populaciju u državi.

”Na ovaj način se izostavljaju neki od najbitnijih socijalnih problema u jednoj državi, načinjena šteta i propuštena prilika je nemjerljiva. Ovim upućujemo apel građanima i odgovornim strukturama da nas podrže i da se omogući ispravka, barem u obliku dodatne oznake koja će klasificirati ovu grupu stanovništva”, poruka je iz udruženja Urdos.

U specijalnim zavodima za obrazovanje namijenjenim djeci sa poteškoćama u razvoju, kojih na teritoriji Bosne i Hercegovine postoji oko 7, 8, djeca se školuju po nivoima/kategorijama, a pohađaju ih uglavnom djeca sa autizmom.

Ovaj vid obrazovanja ne uključuje inkluziju, a u zavodima ne postoje razredi, već nivoi za tri kategorije – za umjerenu, težu i tešku mentalnu retardaciju, te djeluju na takvom principu gdje se na prvo mjesto stavlja rehabilitacija, a potom obrazovanje. Takva djeca su potom upisana u matičnu knjigu ustanove.

A zašto popisivač ne radi svoj posao kako treba?

Redakcija portala Manjine.ba kontaktirala je dežurni call centar Zavoda za popis stanovništva, u kojem smo se raspitali o tome na koji način trebaju biti popisana djeca sa poteškoćama u razvoju koja se školuju kroz specijalni program.

Odgovor je sljedeći: u sekciji br. 31, osoba se izjašnjava kroz vrstu škole, a ne stepen. Dakle, bez obzira na to radilo se o standardnoj ili specijalnoj osnovnoj/srednjoj školi, potrebno je naznačiti rang škole. Prema tome, savjetuje Zavod za popis stanovništva BiH, dijete sa poteškoćama u razvoju koje se školuje u nekom od zavoda, treba biti popisano na način da pohađa osnovnu školu.

U ovakvim se pak slučajevima sve specifičnosti mogu dodatno naznačiti u pitanju broj 44, koje se odnosi na ‘poteškoće prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti’:

Ipak, ni ovo ne umanjuje diskriminatorni element Popisa koji u ovom slučaju uopšte ne priznaje drugi vid obrazovanja, osim standardnog, te su djeca sa poteškoćama u razvoju u ovom kontekstu zanemarena.

No, kako se moglo desiti da to popisivač nije znao objasniti roditeljima i iz kojeg razloga im je rekao da se dijete sa poteškoćama u razvoju ne može popisati u kategoriji ‘Osnovna škola’, te da je popisano kao osoba koja se ‘ne školuje’?

Ko je kriv za ovaj propust? Da li to znači da popisivači nisu dovoljno pripremljeni za svoj posao? I zašto?